Ministarstvo komunalne, privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, u saradnji sa Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom (SERDA), Kantonalnim stambenim fondom Sarajevo, Gradom Sarajevo i općinama KS, implementira Model poboljšanja energetske efikasnosti u zgradarstvu na području KS u funkciji povećanja broja korisnika – Model energetske efikasnosti (EE).
U prethodnom periodu, u okviru Modela EE sprovedene su aktivnosti koje su rezultirale utopljavanjem 23 kuće, a u prostorijama SERDA-e danas je vlasnicima utopljenih objekata uručena dokumentacije koja je kreirana u okviru ovoga modela.
Ovaj model predstavlja univerzalno primjenjiv, transparentan, nediskriminatoran i socijalno osjetljiv okvir za promociju i podršku projektima energetske efikasnosti u Kantonu Sarajevo. Primarni cilj je smanjenje troškova za grijanje individualnih stambenih objekata (kuća) i kolektivnih stambenih zgrada, što će imati za rezultat manje zagađivanje zraka i bolji komfor za korisnike.
Cilj Modela EE je i smanjenje potrošnje čvrstih goriva, naročito u urbanim sredinama i održivost korištenja prirodnog gasa za grijanje. Također, na ovaj način dolazi do povećanje privrednih aktivnosti kroz angažman domaće građevinske operative, urbanističke ujednačenosti i ljepše slike Kantona, te više vrijednosti nekretnina zbog dužeg životnog vijeka zgrada.
Osnovni princip na kojem se bazira Model EE je otplata troškova mjera energetske efikasnosti iz postignutih ušteda, što znači da za vlasnike objekata na kojima se provode mjere energetske efikasnosti nema povećanja troškova, zbog ulaganja u mjere energetske efikasnosti.
Korisnici Modela EE su dobili energetski audit za objekt s predmjerom i predračunom, besplatan nadzor nad izvođenjem radova, sufinansiranje u visini 45 posto od vrijednosti ugovorenih radova. Također, korisnici su imali na raspolaganju kreditne linije kod partnerskih banka za sufinansiranje 55 posto vrijednosti implementacije ovih mjera. Vlasnici koji su uzeli kredite kod partnerskih banaka, imaju subvencioniranu kamatu tri posto od Kantona Sarajevo.
Prof. Azrudin Husika, predsjednik Radne grupe za implementaciju Modela objasnio je da su do sada provedena dva javna poziva, i da je osim završenih objekata Model trenutno u fazi implementacije na još 10 kuća. Očekuje da i ti radovi budu završeni do kraja godine. Kako je rekao, na do sada urađenim objektima investirano je oko 450.000 KM.
„Kroz dosadašnju implementaciju uvidjeli smo određene poteškoće, te smo predložili izmijenjeni model, koji je Vlada KS usvojila prije nekoliko dana. Nadamo se da ćemo s tim izmjenama uspjeti implementirati Model i na zgradama kolektivnog stanovanja, jer do sada, nažalost, nismo imali ni jedan takav projekt, zbog kompleksnosti implementacije. Očekujemo i da s izmjenama proces bude znatno brži i na kućama, ambicija je da godišnje imamo nekoliko stotina utopljenih kuća“, kazao je Husika, izrazivši nadu da će usvojenim izmjenama projekt biti implementiran i u onim općinama KS u kojima do sada nije bio, jer nisu sve općine ravnomjerno pratile sufinansiranje.
Naglasio je da se radi o sistemskom rješenju, korisnom pogotovo u situacijama energetske krize, te da je isplativost visoka unatoč rastu cijena energenata.
Prenoseći iskustva vlasnika utopljenih kuća, kaže da oni sada troše i do dva puta manje energije. Ako su ostali na istom energentu oni sada imaju dva puta niže troškove, što je, potcrtava Husika, za današnje vrijeme itekako važno, s obzirom na cijene energenata.
Potvrđuje to i Ljubica Dolović, jedna od korisnica ovog projekta. Kaže da u svom domu osjeti brojne benefite.
“Kuća je bila bez fasade i kada je projekt sproveden, došlo je do velikog poboljšanja, grijanje je efikasnije, ekonomičnije, toplije je, čišće... Osim što osjetimo finansijski efekt, mnogo je udobnije, vrlo sam zadovoljna”, navodi Dolović, pohvalivši izvođače radova i ostale učesnike u projektu jer su uvijek bili na raspolaganju za sve što je bilo potrebno.
U pripremi je novi javni poziv i on će uskoro biti objavljen na internet stranici SERDA-e i u sredstvima javnog informisanja. Kriteriji će, kao i do sada, biti gorivo koje se trenutno koristi, stanje objekta i intenzitet korištenja. Tako će najviše bodova nositi ona domaćinstva koja koriste ugalj, koji najviše zagađuje zrak, objekti koji su u najlošijem stanju, te oni objekti u kojima stanuje što više osoba.
